Psorijaza – Simptomi, uzroci i rješenja

Psorijaza je učestala kronična upalna bolest kože koja obično slijedi tijek povlačenja i pogoršanja. Najčešća vrsta psorijaze odlikuje se mrljama s izrazitim granicama koje mogu biti ružičaste ili sive boje sa srebrnkastom ljuskavom kožom. Ove mrlje mogu uzrokovati i lokaliziranu hiperpigmentacija Simptomi se mogu po prvi put pojaviti u bilo kojoj dobi, međutim, najčešće se pojavljuju u ranim fazama odrasle dobi ili kasnije u životu, tijekom 50-ih do 60-ih godina.

Saznajte kako 

Pravilno njegovati psorijazu uz stručne savjete specijalistice dermatovenerologije dr. sc. Vesne Sredoja Tišma, dr.med.

Psorijatične lezije biološki se razlikuju od klasične suhe koze poznate kao kseroza i klasificiraju se kao eritroskvamozne, što znači da su uključeni i krvne žile i dublji epidermalni slojevi kože. Nedostaci u regeneraciji stanica uzrok su takozvanih mrlja. Ovi nedostaci uzrokovani su većim brojem čimbenika:

• Upalne reakcije u dubljoj dermi i gornjoj epidermi,
• Povišena stopa stvaranja novih keratinocita (dominantni tip stanica u epidermi),  
• Skraćeni ciklus rasta stanica kože,
• Izmijenjeni proces deskvamacije kože (deskvamacija se odnosi na prirodni proces u kojem se vanjski sloj kože ljušti).

Plak psorijaza (psorasis vulgaris) najčešći je oblik psorijaze, čineći oko 80% slučajeva. Odlikuje se crvenim lezijama koje su obično natečene zbog upale, a mogu biti i pokrivene slojem srebrne ili bijele ljuskave kože. Ove lezije obično se nalaze na područjima poput koljena i laktova, vlasišta ili donjeg dijela leđa.

Gutatnu psorijazu karakteriziraju 'gutatne lezije', male crvene mrlje koje se pojavljuju na tijelu ili udovima. One obično nisu tako natečene poput lezija plak psorijaze. Gutatna psorijaza može se po prvi put pojaviti u djetinjstvu ili ranoj odrasloj dobi i može se pojaviti iznenada.

Inverzna psorijaza pojavljuje se u obliku jarko crvenih lezija koje nisu grube nego glatke i sjajne. Uglavnom se nalaze u kožnim naborima i osjetljivim područjima poput pazuha i drugih kožnih nabora poput prepona ili ispod grudi ili stražnjice. To su ujedno i područja koja mogu postati nadražena zbog trenja i/ili znojenja.

Gnojna psorijaza uglavnom se javlja kod odraslih osoba, a odlikuje se bijelim plikovima gnoja (koji nije zarazan jer se sastoji od bijelih krvnih zrnaca). Ti plikovi mogu biti okruženi crvenom kožom i mogu biti lokalizirani ili prošireni.

Eritrodermična psorijaza uglavnom je upalne prirode i stoga često zahvaća većinu površine tijela. Jako crvenilo kože dovodi do ljuštenja kože u velikim "plahtama", što uzrokuje bol i neugodu.

Genetika  
Istraživanja pokazuju da je u većini slučajeva psorijaza nasljedna, s obzirom na učestalost psorijaze među obiteljima oboljelih osoba. Smatra se da određeni naslijeđeni geni mogu biti povezani s psorijazom, ali još nije jasan točan način na koji se to događa.

Infekcije  
Infekcije su često uključene u razvoj simptoma psorijaze. Bakterije, posebice streptokoki, najčešće su implicirani patogeni i povezane su s gutatnom psorijazom. Poznato je da virus humane imunodeficijencije (HIV), iako nije izravni uzrok psorijaze, povećava vjerojatnost razvoja težeg oblika psorijaze, ako osoba već ima psorijazu. 

Stres  
Psihološki stres može pogoršati stanje i u nekim slučajevima može ga pokrenuti.  

Lijekovi  
Neki lijekovi, naročito litij, antimalarici i beta-blokatori, negativno utječu na psorijazu. Nagli prekid u terapiji s jakim topičnim ili oralnim kortikosteroidima vjerojatno će izazvati "povratne" simptome koji mogu biti ozbiljni i mogu dovesti do eritroderme ili čak opće gnojne psorijaze.

Terapije s lokalnom primjenom za psorijazu sastoje se uglavnom od emolijensa, hidratantnih krema, keratolitičkih agensa i kortikosteroida. Hidratantni proizvodi i emolijensi uglavnom su korisni u srednjim fazama ili fazama povlačenja psorijaze. U početnoj keratotičnoj fazi najkorisniji su keratolitički agensi i mogu se koristiti u kombinaciji s hidratantnim kremama i emolijensima. Kortikosteroidi s lokalnom primjenom uvijek su učinkoviti, međutim, oni se ne bi smjeli koristiti kontinuirano tijekom duljeg vremenskog razdoblja, stoga je često korisno sačuvati ih za pogoršanja (egzacerbacije).

Emolijensi se koriste kako bi stratum corneum postao podatniji i kako bi se smanjilo površinsko ljuštenje. Oni su najčešće korišteni preparati u dermatologiji. Djeluju stvaranjem zatvorenog filma koji smanjuje količinu izgubljene vode zbog isparavanja iz kože, omogućavajući površinskom sloju kože ili stratumu corneumu, da se na odgovarajući način hidratizira.

Hidratantna sredstva su emolijensi obogaćeni prirodnim cimbenicaima koji također povećavaju hidrataciju stratuma corneuma jer privlače i vezuju vodu. Naprednija hidratantna sredstva sadrže i aktivne sastojke poput gluko glicero koji povećava hidrataciju u dubljim epidermalnim slojevima kože aktiviranjem vlastite hidratacijske mreže kože koja opskrbljuje gornje slojeve kože vodom. 

Redovita uporaba emolijenata i hidratantnih sredstva je važna i ona se treba nastaviti kako tijekom pogoršanja, tako tijekom povlačenja. 

Gušće, zatvorenije kreme i masti preporučuju se više od laganijih losiona jer su učinkovitije.